Wednesday 13.11.2019.
Najnovije vesti
Početna » Voćarstvo » Malina organska nudi rešenje za bolji plasman

Malina organska nudi rešenje za bolji plasman

Niske cene u otkupu, možda je malina organska dobar izbor za uzgajivače? Tokom 2019. godine uzgajivači malina su doživeli veliko razočaranje. Cena je bila ispod cene koštanja. Kako se došlo do toga? Da li je rešenje da svi prave hladnjače? Država se odrekla svoje uloge i kazala da je tržište svemogući regulator. Neki uzgajivači su iskrčili plantaže jesenas, da li je to jedini način da se smanji ponuda i podstakne tražnja – verovatno NE. Uzgoj maline na organski način je nova mogućnost za bolji plasman. Ne mogu svi da se odluče na ovaj vid uzgoja, ali to je prilika za one koji neće da odustanu od uloženog truda tokom više godina. Autor će Vam približiti ovaj način uzgoja maline.

Proizvodnja maline i kupine u konceptu organske proizvodnje

Malina i kupina su najvažnije jagodaste voćne vrste na području Kolubarskog okruga. Površine pod zasadima maline iznose oko 1.800 hektara dok je pod kupinom posađeno oko 1.200 hektara. Od sorti maline najznačajnija je sorta Vilamet a od ostalih sorti prateće su Miker i Polka dok su manje površine pod sortama Tjulamin, Glen Empl, Polka, Outm Blis i Heritidž. U sortimentu kupine preovlađuju površine pod sortom Čačanska Bestrna dok su prateće sorte LohNes, TriplKraun i Tornfri.

voćne mušice sadnja malina azijska voćna
Za tržište organskih proizvoda i izvoz viša cena

Proizvođači maline i kupine na ovom području orijentisani su na proizvodnju plodova za dalji plasman kao smrznutih plodova dok je plasman u vidu svežih plodova direktno potrošačima zanemarljiv. Poslednjih godina većina proizvođača proizvodi plodove maline i kupine u sistemu kontrolisane zaštite i đubrenja što je jedan vid međufaze između konvencionalne i organske proizvodnje. Treba istaći da su proizvođači sa ovog područja i pre uvođenja kontrolisane proizvodnje minimalno koristili sredstva za zaštitu u proizvodnji maline i kupine.

Organska proizvodnja malina i kupine predstavlja niz agrotehničkih i pomotehničkih mera koje se izvode u zasadima bez primene hemijskih preparata za zaštitu dok je đubrenje kao neophodna agrotehnička mera prilagođena potrebama biljke maline i kupine i obavlja se organskim đubrivima. Agroekološki i zemljišni uslovi u brdsko-planinskom području okruga odgovaraju za gajenje maline i kupine a mešovita stočarsko-ratarskovoćarska proizvodnja omogućuje proizvođačima dovoljne količine stajskog đubriva kao najvažnijeg đubriva u konceptu organske proizvodnje.

Malina organska

Prilikom izbora parcele za podizanje zasada maline i kupine u konceptu organske proizvodnje treba birati ocedita zemljišta, bogata sa organskom materijom na lokaciji koja je provetrena kako bi se smanjila mogućnost gljivičnih oboljenja. U procesu organske proizvodnje izraženiji je rizik u pogledu suzbijanja bolesti i štetočina naročito kada su nepovoljni vremenski uslovi.

Sorte maline

Najveće površine rodnih zasada maline na području Kolubarskog okruga su pod sortom Vilamet. Ova sorta se gaji duži niz godina u ovom području a karakteriše je dobra adaptivnost na klimatske i zemljišne uslove ovog kraja. Najznačajnija je sorta za preradu, zamrzavanje i izvoz takvih plodova u inostranstvo. Mane ove sorte su osetljivost na plamenjaču korena maline (Phytophthora fragariae var. rubi) u uslovima povećane vlažnosti tokom letnjih meseci i na uvenuće pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata), transportabilnost plodova, krupnoća i atraktivnost plodova za prodaju u svežem stanju.

Sorta Miker je prateća sorta i po površinama je na drugom mestu od jednorodnih sorti. Ova sorta je otpornija na plamenjaču korena, cenjena je u smrznutom stanju, kasnija je po vremenu zrenja a poznije i završava vegetaciju što pojedinih godina može prouzorkovati oštećenja od niskih temperatura na izdancima.

Od jednorodnih sorti manje površine na području Kolubarskog okruga zauzimaju sorte Tjulamin i GlenEmpl. Ove sorte karakteriše krupan i atraktivan plod, dobra transportabilnost čija je prevashodna namena potrošnja u svežem stanju. Od perspektivnih konzumnih sorti interesantna je sorta Tjulamedžik i sorta kombinovanih svojstava Fertodi zamatoš.

Od dvorodnih sorti maline trenutno najveće površine na području Stubo Rovni zauzima sorta Polka a kao prateće na manjim površinama se gaje Polana, OutmBlist i  Heritidž. Od perspektivnih sorti treba istaći sortu HimboTop.

Pored gore navedenih jednorodnih i dvorodnih sorti crvene maline kao potencijalno zanimljive na tržištu organskih proizvoda treba navesti i sorte crne, purpurne i žute maline.

Sorte kupine

Najveće površine pod kupinom na području Kolubarskog okruga zauzima sorta Čačanska bestrna. Plodovi se koriste za smrzavanje kao i za druge vidove  prerade. Najrodnija je sorta kupine a prinosi se često kreću i preko 25 t/ha. Veliki potencijal rodnosti, otpornost prema niskim temperaturama uticali su da ova sorta postane vodeća.

Gaji se u špalirskom sistemu sa rastojanjem izmađu redova 3 m a u redu između žbunova 1.5 m (2.250 biljaka po hektaru). Gust sklop kao i ostavljanje većeg broja izdanaka po žbunu (zbog velike rodnosti a slabijeg kvaliteta plodova kad prerodi potrebno je ostavljati najviše 3 izdanka po žbunu) nije dobar zbog slabije cirkulacije vazduha, osvetljenosti i kretanja mehanizacije. Prerođavanje dovodi do lošijeg kvaliteta plodova, a slabija provetrenost u zasadu do pojačanog napada gljivičnih oboljenja naročito truleži ploda. Neravnomerno sazrevanje i prelazak iz crne u crvenu boje ploda nakon berbe najveći je nedostatak ove sorte. Redovna agrotehnika, umerena rodnost i pravovremeni momenat berbe utiču na poboljšanje kvaliteta plodova ove sorte.

vino od kupina sorta nega razmnožavanje kupine kupina čester đubrenje kupine

Prateće sorte kupine su Loh Nes, Tripl Kraun i Tornfri. Sorte Loh Nes i Tripl Kraun su sorte koje su osim za preradu tražene i na tržištu svežih plodova kupine.

Dipl. ing. Đorđe Sovilj

Kako započeti organsku proizvodnju? – Nenad Stefanović dipl.ing.polj 

U organskoj biljnoj proizvodnji u zavisnosti od stanja zemljišne parcele i potrebnih hemijskih analiza, (uključujući i kontrolu načina korišćenja zemljišta u prethodne tri godine i proizvodni program za prelazni period), određuje se prelazni period (konverzija) u trajanju od 2 do 3 godine.

Samo parcele, koje nisu korišćene u poslednje dve godine, mogu se, ako ispunjavaju ostale uslove, odmah koristiti za organsku poljoprivredu.

U prelaznom periodu započinje se sa vođenjem knjige polja u kojoj svako polje ima svoj list gde se unose podaci kao što su položaj sa orijentacijom, veličina, opis zemljišta (prilog su analize zemljišta što je osnova za đubrenje), planirana plodosmena i primenjene agrotehničke mere (od sadnje do berbe). Detaljni opis agrotehničkih mera (vreme primene, količina i dr.) omogućuje da se već sledeće godine izbegnu propusti, ali i usev prati po kritičnim tačkama proizvodnje (npr. sorta, rasad, đubrenje, pojava bolesti, štetočina i korova i efekat biološke zaštite).

U organskoj proizvodnji od prelaznog perioda neophodno je uspostavljanje “eko-koridora”, traka širine 1-2 m sa mešanim jednogodišnjim i višegodišnjim aromatičnim i drugim korisnim biljkama ili samoniklim vrstama. Ovi eko-koridori se seju (sade) na svakih 50-100 m širine parcele jer to je domet delovanja predatora. Najbolje je da je ovaj eko-koridor stalno cvetajući (privlači insekte) širine 1-2 m (sve prilagoditi postojećoj mehanizaciji) u pravcu duže strane polja odnosno podignut tako da omogućuje nesmetani rad u polju.

Za ovaj pojas koriste se mešavine jednogodišnjih vrsta (mirodjija, neven, bulka, kadifica, dragoljub, facelija, heljda, kamilica i dr.) sa dvogodišnjim i višegodišnjim vrstama (cvetajući i samonikli lukovi, maslačak, anis, komorač, korijander, hajdučka trava, odoljen, deteline i dr.). Eko-koridori obezbedjuju stanište za korisne insekte, ptice, a često su to i biljne vrste koje privlače prouzrokovače štetočina i bolesti a, što je najvažnije, povećavaju biodiverzitet i doprinose uravnoteženju odnosa u sredini.

U organskoj proizvodnji voda za navodnjavanje mora biti I ili II klase. Osnov organske poljoprivrede je plodored, kao sistem biljne proizvodnje, postavljen u skladu sa tipom proizvodnje i plodnošću zemljišta. Plodoredu su podređeni sistemi obrade zemljišta i đubrenje. Za razliku od konvencionalne proizvodnje gde je u primeni slobodna plodosmena, u organskoj je to čvrst ratarski, ratarsko-povrtarski, ratarsko-krmni, povrtarski i dr. plodored. Jasno, plodored ima višestruki značaj za plodnost zemljišta (fizička, hemijska i mikrobiološka svojstva), za regulaciju korova, štetočina i bolesti, za smanjenje erozije. U organskoj proizvodnji obavezno je uvođenje leguminoza u plodored, a u zavisnosti od plodnosti i tipa zemljišta, i travno-detelinskih smeša.

Više o organskom načinu uzgoja OVDE

Pročitaj i ...

maline malina zaštita

Malina sadnja samo zdravih, sigurnih sadnica

Sadite maline tokom jeseni jer će bolje "krenuti" na proleće. Dodajte im i naslon da imate manje bolesti u malinjaku.