Monday, 22 October, 2018
Najnovije vesti
Home » Poljoprivreda » Ratarstvo » STAJNJAK NA GAZDINSTVU količine i primena

STAJNJAK NA GAZDINSTVU količine i primena

STAJNJAK NA GAZDINSTVU Na proizvodnju stajskog đubriva na poljoprivrednom gazdinstvu imaju uticaja:vrsta,težina i broj grla, način ishrane (letnji ili zimski), količina i vrsta prostirke, i način čuvanja đubriva.

Najveće količine stajnjaka u toku godine se dobiju od goveda oko 10.000 kg, a znatno manje od svinje do 1.500 kg ,a još manje od ovaca do 500 kg. Ukupna količina stajnjaka koja se proizvede u toku godine na gazdinstvu se može izračunati, tako što se ukupna živa mera životinje množi sa koeficijentom 25. Npr.ako na nekom gazdinstvu ima žive mere životinja 2000 kg.ukupna količina stajskog đubriva ako se stoka hrani u štali,biće 2000 x 25 = 50.000 kg.

STAJNJAK NA GAZDINSTVU količine i primena

Stajnjak se tokom proizvodnje znatno menja u smislu svoje vrednosti, a naročito ako se nepravilno čuva .Zato tome treba posvetiti posebnu pažnju, a jako je važno po rasturanju na njivi što pre zaorati ga. Stajnjak se unosi na veću dubinu ukoliko se radi o okopavinama,a na manju za strna žita.Količina stajskog đubriva koja se unosi u zemljište zavisi od plodnosti zemljišta,pa ko su plodnija unosiće se manja količina I obrnuto

Težina stajskog đubriva 1ona po metru kubnom

 Svež nezbijen stajnjak 300-400 kg/ m3

Svež zbijen stajnjak 600-700 kg/m3

Poluzgoreli stajnjak 700-800 kg/m3

Zgoreli stajnjak 800-900 kg/m3

PSSS Šabac

Dipl ing.Svetlana Zlatarić

 

Humus je izuzetno značajan u zemljištu, jer utiče na čitavu dinamiku i na sve osobine zemljišta, regulator plodnosti zemljišta. Cilj upotrebe organskog djubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a na taj način i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije.popravljaju se fizičke, biološke i hemljske osobine zemljišta. Humus je značajan u zemljištu jer utiče na dinamiku, primanje i zadržavanje vode, na strukturu, na vodni, vazdušni i toplotni režim . Mineralizacijom organske materije oslobadjaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid, neophodne materije u procesu fotosinteze. Ugljen-dioksid oslobodjen orga nske materije doprinosi aktiviranju hraniva iz postojeće rezerve zemljišta, povećavajući pristupa?nost za biljke.

Stajnjak vredi puno – najbolje je organsko đubrivo

VREME IZVOŽENJA STAJNJAKA Sazrevanje stajnjaka traje 3-5 meseci, pa izvoženje i zaoravanje može da se obavlja u sva 4 godišnja doba.

Prilikom letnjeg iznošenja stajnjaka,zbog visokih temperatura i brze mineralizacije, može doći do velikih gubitaka zbog isparava nja nitratnog azota.

U slučaju tople i vlažne zime i kod jesenjeg izvoženja stajnjaka, može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve. U zimskom periodu se rastura po snegu , ili po smrznutom zemljištu . Gubici u to vreme zbog niskih temperatura su bez značaja , ali nastaju teškoće u vezi zaoravanja stajnjaka.

Iznošenjem stajnjaka u proleće pre drugih radova je povoljno jer su gubici hraniva minimalni a usev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobadjaju iz stajnjaka

U sušnoj godini na teškim zemljištima, stajnjak za jare useve daje se u jesen, a u vlažnoj klimi na lakšim zemljištima u proleće.

NAČIN I DUBINA ZAORAVANJA

Djubrenje stajnjakom treba sinhronizovati – izvoženje , rasturanje i zaoravanje. Po rasturanju odmah zaorati na odgovaraju?u dubinu, što znatno smanjuje fertilizaciju

– Vrednost zaoranog stajnjaka, odmah posle rasturanja – 100%.

  • – Vrednost zaoranog stajnjaka, 24 sati posle rasturanja –   80%
  • – Vrednost zaoranog stajnjaka, 70 sati posle rasturanja –   70%
  • – Vrednost zaoranog stajnjaka, 4 dana posle rasturanja-    50%

KOLIČINA STAJNJAKA

Količina stajnjaka zavisi od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Pošto nema stajnjaka, predlažu se manje doze od 8-10 t/ha.

Tako se oživljava aktivnost zemljišnih organizama, što veoma povoljno deluje na plodnost. Siromašno  zemljište u humusu i hranivima,  gde dugo nije djubreno organskim djubrivima, zatim na glinovitim peskovitim zemljištima, treba djubriti na većim količinama, jer stajnjak popravlja, fizičke, hemijske i biološke osobi ne zemljišta.

prof. dr Imre Molnar

foto pixabay.com

Stajnjak na gazdinstvu