Monday, 20 November, 2017
Najnovije vesti
Home » Poljoprivreda » Ratarstvo » SOJA – plamenjača i grinje u usevima

SOJA – plamenjača i grinje u usevima

Soja Plamenja?a  (Peronospora manshurica) je bolest koja se javlja gotovo svake godine na podru?jima na kojima se uzgaja soja u ve?em ili manjem intenzitetu. Simptome bolesti nalazimo naj?eš?e na liš?u, mahunama i sjemenu Naj?eš?e simptome nalazimo na licu lista u vidu žu?kastih pjega koje su oivi?ene kloroti?nim rubom.

Pege su vrlo sitne 1 – 4 mm velike i razbacane po cijeloj plojci. U povoljnim uvjetima za razvoj bolesti dolazi do spajanja pjega, nekroze tkiva koje puca, tako da se može javiti i šupljikavost Sa donje strane lista na mjestu pjega javljaju se sivkaste nakupine konidiofora i kognidija. Bolest se javlja po?etkom lipnja na prvim mladim listovima i širi se putem konidija na ostalo liš?e. Osim na liš?u simptome nalazimo i na mahunama i sjemenu. U unutrašnjosti mahuna i na zaraženom sjemenu formira se bjeli?asta prevlaka. Zaraženo sjeme je sitnije i na njemu se vide ve?e ili manje raspukline. Ukoliko se posadi takovo zaraženo sjeme, odmah nakon klijanja i nicanja dobijemo sistemin?no zaražene biljke koje zaostaju u rastu, a na prvim listovima uo?avaju se svjetlo zelenkasta.

Optimalni uvjeti za razvoj bolesti su temperature 20 – 22 °C i vlažno vrijeme. Bolest se prenosi putem zaraženog sjemena i biljnih ostataka. Tokom vegetacije zaraza se širi konidijama putem vjetra.

 Mjere zaštite kojima možemo suzbijati plamenja?u soje su agrotehni?ke i kemijske.

 Agrotehni?ke mjere zaštite su

  • (1) plodored u kojem soja dolazi svake 3. ili 4. godine,

  • (2) sjetva zdravog sjemena,

  • (3) duboko zaoravanje sjetvenih ostataka te

  • (4) sjetva otpornijih sorata.

Hemijske mjere suzbijanja provode se naj?eš?e na semenskim usevima. Procjena za odre?ivanje vremena suzbijanja obavlja se na osnovi pregleda parcele i to osobito za vlažnog prolje?a i ljeta (2 – 3 puta u po?etku vegetacije, u cvatnji i pred karaj vegetacije). Pregled se obavlja vizualno, a osoba koja obavlja pregled kre?e se dijagonalno kroz parcelu. Prema skalama tako?er odre?ujemo potrebu za suzbijanje plamenja?e.

Faktori rizika koje uzimamo pri tome u obzir su:

(1) klijavost sjemena,

(2) vremenske prilike,

(3) vidljivi simptomi,

(4) plodosmjena,

(5) procjena prinosa,

(6) zakorovljenost i dr.

Svaki od tih faktora nosi odre?eni broj bodova. Ukupan zbroj bodova odre?uje potrebu za suzbijanjem. Od fungicida kod nas se mogu koristiti oni na osnovi metalaksila (Ridomil gold MZ, Metalaxyl MZ i dr), a u svijetu se koriste i fungicidi na osnovi azoksistrobina (Ouadris, Quo Vadis).

Grinje kao štetnike soje obi?no u ve?oj mjeri nalazimo u ljetnom periodu kada imamo vrlo visoke temperature (25 – 30 ºC) i suho vrijeme koje pogoduje razvoju ovog štetnika. U takovim uvjetima grinje razviju i više od 10 generacija.

SOJA – plamenja?a i grinje u usevima

U literaturi se navodi da na soji dolazi obi?na koprivina grinja (Tetranycus urticae) ili atlanska grinja (Tetranycus atlanticus). Radi se o vrlo sitnim grinjama žu?kaste boje jedva vidljive prostim okom. Štete ?ine sišu?i biljne sokove naj?eš?e na nali?ju lista.

 Na licu lista štete se vide u obliku sitnih sivkastih pjegica Kod jakog napada uništava se klorofil, list dobiva žutu pa crvenkastu boju, suši se i otpada. Sa donje strane lista kod jakog napada nalazimo pau?inaste prevlake u kojima se mogu pove?alom primijetiti grinje. Ukoliko se ne prati pojava ovog štetnika u povoljnim uvjetima za njihov razvoj može do?i do znatnog smanjenja prinosa.

 Sa pregledom na prisutnost ovog štetnika treba krenuti ?im porastu temperature. Kod pregleda parcele potrebno je obratiti pozornost na rubove parcela gdje se štetnik obi?no prvo javlja i odatle se širi u unutrašnjost parcele no može se javiti i u unutrašnjosti parcele u oazama. Prilikom pregleda treba pogledati stupanj štete na listu kao i brojnost štetnika. Pravovremenim uo?avanjem štetnika možete provesti suzbijanje samo na mjestima njegove prve pojave i na taj na?in sprije?iti širenje u parcelu, a pri tom smanjite uporabu sredstava za zaštitu bilja.

 Dozvolu za suzbijanje ovih štetnika kod nas imaju akaricidi (Mitac -20, Bye Bye, Tronic -20), dok se u svijetu koriste i neki drugi akaricidi (Demitan SC , Ortus 5 SC i sl)

 Jadranka Beri?

dip.inž. agr. HPV

POJAVA U VOJVODINI

Mere zaštite kojima možemo suzbijati plamenja?u soje su agrotehni?ke i hemijske.

  • Od agrotehni?kih mera primenjivati

  • plodored,

  • setvu zdravog semena i otpornih sorti, kao i

  • zaoravanje biljnih ostataka posle žetve kako bi se smanjio infekcioni potencijal.

Zaštita useva primenom fungicida u toku vegetacije se kod nas obi?no ne sprovodi, ali je ona mogu?a ako za to postoji potreba. U tom slu?aju mogu se koristiti fungicidi na bazi metalaksila i azoksistrobina.

 Prema savetu stru?njaka protiv grinja se koristi Abastate 0,75 lit/ha.

Leave a Reply