Saturday, 18 November, 2017
Najnovije vesti
Home » Poljoprivreda » Hortikultura » Smilje zlato i zaboravljeno blago – ulje 1.500 eura litar

Smilje zlato i zaboravljeno blago – ulje 1.500 eura litar

Smilje zlato i zaboravljeno blago – Aromati?na biljka, koja je u narodu poznata pod imenom smilje raste na sun?anim kamenjarima i padinama, u pukotinama stena, podru?jima uz more. Neke vrste gaje se kao ukrasne biljke, i za suvo cvec?e. ?esto se sade u grupe u sun?ane kamenjare ili pojedina?no u saksije i žardinjere. Njihov prijatan miris unosi u eksterijer doma mediteranski ose?aj i miris leta.

Rod Helichrisum ili smilje kako se u narodu zove sastoji se od oko 300 vrsta, jednogodišnjih, zeljastih višegodišnjih i žbunastih biljaka, i pripada porodici glavo?ike (Asteraceae). Najviše vrsta poti?e iz Afrike. Oko 25 vrsta se može na?i u Evropi i Mediteranu, a u Srbiji se javlja samo jedna vrsta. Naziv roda je nastao od gr?kih re?i helios, što zna?i Sunce i chrisos, što zna?i zlato, i verovatno je povezan sa žutom bojom cvetova koju ima ve?ina vrsta ovog roda. Za neke vrste iz ovog roda se koriste slede?i nazivi: everlast na engleskom jeziku, l’immortelle na francuskom, ??????????? na ruskom jeziku. Ovakva poeti?na i pomalo misteriozna imena, povezana sa re?ju besmrtnik dobila je verovatno zato što nikada ne vene, ?ak ni pošto je ubrana.

Stablo smilja je uspravno i obraslo svilenkastim, gustim dla?icama. Može da poraste u visinu do 60 cm, a neke vrste, i do 90 cm.

Listovi smilja su ?vrsti, uski i dlakavi, i svojim rubom zavijeni nadole. Svi listovi su na licu zeleni, a srebrnasto dlakavi na nali?ju. Donji listovi su pri osnovi stabla sakupljeni u rozetu, a ostali naizmeni?no raspore?eni po stablu.

Smilje obi?no cveta od maja do jula. Cvetovi su naj?eš?e jarkožute boje zbijeni u glavice, ali mogu da budu i naran?asti, crveni, ruži?asti ili beli. Cvetne glavice se koriste kada cvetovi po?nu da se otvaraju. Pošto se tako iseku i osuše, cvetovi i stabljike sa?uvaju svoju boju i oblik duže vreme.

Plod smilja je ahenija glatka ili hrapava, dužine do jednog milimetra.

Od davnina je smilje poznato kao lekovita biljka. Stari Grci su ga koristili kao lek za rane. Koren, listovi, stabljike i cvetovi koristili su se u tradicionalnoj medicini za le?enje i olakšavanje telesnih tegoba, kao što su alergije, prehlade, kašalj groznica, glavobolje, hemoroidi, reumatske tegobe, gr?evi kod dece. Tako se na primer za problem sa kožom, koristio sveže ubrani cvet smilja koji se sušio i mešao sa raznim uljima, a potom nanosio na kožu. U Africi se njegovo lišc?e kuvalo i jelo. Zbog slatkastog izuzetno parfemskog mirisa i reputacije da može da izbriše tragove vremena na licu smilje je davno našlo primenu u kozmetici.

U starim narodnim pesmama smilje se pominje kao najlepši cvet za ki?enje devojaka i momaka. U srpskom narodu smilje je prevashodno devoja?ko, devi?ansko bilje. Tako se u jednoj narodnoj pesmi kaže: “Nit je smilje niti bosilje, ve? miriše duša devoja?ka.” Postoji verovanje da ako žena ne može da rodi, treba joj staviti venac od smilja na glavu pa ?e roditi. Zbog lepote i mirisa cveta ženskoj deci su davana imena Smilja, Smiljana, a muškoj Smiljan i Smiljko.

Danas se neke vrste smilja koriste u narodnoj medicini, kozmetici, a i kao sredstvo protiv raznih insekata. Koristi se i kao za?inska biljka, na primer kao zamena za kari koriste se mladi izdanci i listi?i nekih vrsta.

izvor: artnit.net

autor: Stefan Tanasijevi?

Uzgoj smilja

Smilje ima drvenast vretenast rizom iz koga se svake godine razvija nekoliko desetina stabljika sa cvetovima. Cvetovi posle oplodnje brzo sazrevaju, a cvetna loža se otvara i prosipa seme. Seme smilja je vrlo sitno, izduženo, mrke ili crne boje koje se raznosi vetrom. Smilje cveta od juna do septembra.

Priprema tla kre?e sa oranjem krajem leta na dubini od oko 30 cm, zatim tanjiranje i gnojenje.

Osnovna nega smilja se sastoji od okopavanja, kultiviranja i prihrane. Uništavanje korova se obavlja ru?no, a prihrana je jednom u toku vegetacije, u aprilu, pre cvetanja.

Sadnja iz semena u iznosu od 0,5 g/m2, da?e 300-400 sadnica po kvadratnom metru. Sadnja se odvija u hladne leje u avgustu na dubini od oko 30 cm. Ako se sadi u prole?e, parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime a posle toga se pristupa površinskoj obradi, kako bi se dobilo što finije zemljište. Smilje zahteva redovno plevljenje, prihranjivanje i zalivanje.

Presa?ivanje treba obaviti u jesen ili rano prole?e, dok je posle prve kosidbe, obavezno navodnjavanje.

Smilje je biljka otporna na niske temperature, odli?no podnosi orezivanje, a prežive?e i dugotrajnu sušu. Nedostatak svetlosti i toplote može se negativno odraziti na prinos i kvalitet smilja. Kao višegodišnja vrsta, smilje se ne gaji u plodoredu a na istoj parceli može opstati pet do osam godina. Optimalno zemljište za zasad smilja je ono koje je posle odredjene kulture, slobodno od korova.

Berba

Pri berbi (a to je kada su cvetovi najintenzivnije zlatnožute boje) se seku delovi biljke iznad prvih listova (dužine od 15 do 20 cm); Nakon toga, obavlja se sušenje u sušarama na temperaturi od 40 do 45°C; Ako želimo da dobijemo ulje, proces se odvija destilacijom uz pomo? vodene pare u okviru od 24 sata posle berbe.

Prinos

Po hektaru se može dobiti od 3,5 do 4 tone suvog cveta smilja. Takodje po hektaru, se može dobiti od 8 do 10 kilograma ulja.

?ubrenje

Kao i svaka višegodišnja vrsta, i smilje zahteva pažljivo djubrenje. Pri osnovnoj obradi zemljišta, treba dodati NPK ?ubrivo u koli?inama koje ?e biti odre?ene na osnovu hemijske analize zemljišta.

gajenje smilja

Razmnožavanje smilja

Razmnožava se semenom preko proizvodnje rasada. Na manjim površinama, mogu?e je razmnožavanje deljenjem starih busenova. Smilje se može razmnožiti i reznicama. Od odabrane zdrave biljke odrežite 5 – 10 cm duga?ak izdanak. sa najmanje dva, a najviše pet pari listova. Upotrijebite vrlo oštar, ?ist nož i odrežite reznicu nekoliko milimetara ispod ?vora s listovima. Biljke ?e brže razviti koren ako se površina reza uroni u prah za razvoj korena i višak praha otrese. Reznice utisnite u zemlju i oprezno u?vrstite pomo?u dva prsta, tako da stoje uspravno.

Rasad se uobi?ajeno proizvodi u hladnim lejema tokom leta. Setva se obavlja ru?no, paze?i da se seme rasporedi ravnomerno. Posle setve, leje se moraju zaštititi od isušivanja i jakih sun?evih zraka. Možete koristiti trsku, slamu ili asure. Uz redovno zalivanje, tako da površina zemljišta ne ostane suva, seme ?e da nikne za 10-15 dana. Nakon nicanja omogu?ite što više svetlosti, sklonite zaštitu i redovno plevite.

Rasad smilja se u oktobru ili u martu presa?uje na stalno mesto sa me?urednim rastojanjem od 50-70 centimetara.

Iskustva iz Hercegovine

Prava “smiljomanija” zahvatila je Hercegovinu i skoro da nema poljoprivrednika koji to ljekovito bilje ne?e ili ne želi saditi. U Hercegovini skoro svi pri?aju o “cmilju”, a op?ine raspisuju natje?aje za koncesijsku dodjelu zemlje. Cijena od 5 konvertibilnih maraka po otkupljenom kilogramu smilja, ali i ona od 1.500 eura za litar destiliranog eteri?nog ulja više su nego primamljiv razlog za uzgoj ove mirisne biljke. Premda kruže glasine kako jedna biljka daje kilogram cvjetova, stru?njaci tvrde da se radi tek o 300 grama i to, kako kažu, u “najboljem slu?aju”. Visoka cijena otkupa i svjetska potražnja za eteri?nim uljem smilja pravi su magnet za uzgajiva?e.

Dr. Marko Šanti?, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH (GK FBiH), potvr?uje da je u posljednje dvije-tri godine sadnja smilja top tema u Hercegovini, te da uzgajiva?i te biljke, ne samo da uzimaju u zakup op?insko zemljište, nego se vra?aju i ponovo obra?uju i vlastito, donedavno zakorovljeno i zapušteno zemljište. “Proizvodnja smilja zna?i i samozapošljavanje velikog broja, kako radno sposobnog tako i manje sposobnog, stanovništva, budu?i da se radi o procesu koji, pored teških, zahtjeva i lakše poslove”, kaže Šanti? za DW. Isti?e da ?e koristi imati svi. “Uzgajiva?i ulaze u sustav pla?anja poreza, doprinosa, što zna?i punjenje prora?una jer pla?aju obveze ?im imaju registriranu poljoprivrednu djelatnost”, zaklju?uje on.

 Hercegova?ko zlato

 Iako se ?ini da je pri?a o smilju – ili kako ga još zovu “immortelle” – besmrtan – novina, to ipak nije tako jer mnogi su, osim njegovih ljekovitih svojstava, još davno spoznali i njegovu ekonomsku vrijednost, pa su ga brali po hercegova?kim krševitim brdima kako bi zaradili za život. Blagodati i vrijednost smilja prepoznata je o novije doba, pa nekada divlja, samonikla biljka sada postaje prava, kultivirana, industrijska kultura.

 Inženjeri Stipe Juki? i Nikola Rozi? prije nešto manje od dva desetlje?a prvi su u Hercegovini prepoznali ekonomski potencijal u ljekovitim hercegova?kim biljkama, a posebno u smilju. Krenuli su u plantažiranje i preradu ljekovitog, aromati?nog i za?inskog bilja, destilaciju eteri?nih ulja, te uzgoj sadnica i sakupljanje i otkup samoniklog bilja. Danas su vlasnici poduze?a, uzgajaju autohtono hercegova?ko smilje, a od hercegova?kog krša i makije su “oteli” i rekultivirali zemljište, pa tako imaju zasa?enih 30 hektara. Pored toga, otkupljuju i destiliraju smilje, a cjelokupnu proizvodnju izvoze na ameri?ko tržište.

 Smilju je dobro gdje drugim biljkama nije

 “Smilje ne voli polje, nego krševito zemljište, kakvo je i njegovo prirodno stanište, pa je pogreška saditi ga na zemlji gdje su uspijevale vo?ke ili povr?e jer ne?e imati kvalitetu kao ono koje raste u prirodnom staništu, dalje od prometnica i ekološki uzgojeno”, pojašnjava Nikola Rozi? za DW. Obojica isti?u nužnost ve?eg konsultiranja struke i znanosti u ovoj ‘smiljomaniji’.

 Dok iz GK FBiH drže da masovna sadnja smilja ne bi trebala sniziti njegovu otkupnu cijenu zbog velike potražnje, ova dvojica ve? uigranih proizvo?a?a ovom pitanju opreznije pristupaju. “Velika je potražnja za smiljem, ali ne zaboravimo da se i u Dalmaciji masovno krenulo s proizvodnjom. Stranci ve? uzimaju goleme koli?ine zemlje u koncesiju za sadnju i ne trpe podizanje cijena. Pitanje je kako ?e to utjecati na proizvodnju u Hercegovini”, komentira Juki?.

 U smilju je budu?nost?

 Da budu?im smiljarima stru?ni savjeti zlata vrijede potvr?uju i prvi neuspjesi. “Vrsta Helichrysum italicum, odnosno primorsko sredozemno smilje, ima vrlo ograni?enu rasprostranjenosti, ali sadrži vrlo vrijedne komponente. No, imali smo slu?aj da je ?ovjek, ne znaju?i, na cijeloj plantaži zasadio vrstu Helichrysum arenarium, odnosno pjeskovitim smiljem, koje nema posebnu farmaceutsku ili medicinsku vrijednost, i mogao ga je baciti”, komentira za DW prof.dr. Ahmed Džubur sa Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedi?” u Mostaru. Smiljare koji možda ra?unaju na pomo? kemije upozorava da ?e svi koji vrše destilaciju smilja od uzgajiva?a tražiti certifikat o organskom, biološkom uzgoju, jer bilo kakvo kemijsko tretiranje eteri?no ulje ?ini neupotrebljivim.

 “Najbolja praksa je u zapadnoj Hercegovini gdje se kultiviziraju ogromne kršne površine s makijom i gdje bukvalno melju kamen. Na takvom, potpuno neiskoristivom i pasivnom prostoru, može se dobiti smilje odli?nih karakteristika”, savjetuje profesor Džubur.

 ?ini se da škrti hercegova?ki kamenjar marljivim Hercegovcima opet nudi novu životnu nadu. Kako ?e završiti hercegova?ka pri?a o ljekovitoj travi što cvjeta na užarenom suncu i raste skoro iz kamena, a u kojoj mnogi vide zaradu i kona?no zaustavljanje iseljavanja stanovništva? “Ja ?u ga posaditi, pa kud puklo-da puklo. Traži manje posla od povr?a ili duhana, a cijena dobra”, kaže Ivan iz Širokog Brijega koji ?e sa svojom obitelji pripremiti zemlju za jesenju sadnju. “Mislio sam i?i u Zagreb ili u Njema?ku gdje imam rodbinu, ali odlu?io sam ostati i saditi smilje, pa što bude”, zaklju?uje Ivan.

(izvor: agroeko.net)