Sunday, 21 October, 2018
Najnovije vesti
Home » Poljoprivreda » Povrtarstvo » Plodored navodnjavanje čuvaju povrće od bolesti

Plodored navodnjavanje čuvaju povrće od bolesti

Plodored navodnjavanje – ZNAČAJ PLODOREDA I NAVODNJAVANJA U ZAŠTITI POVRĆA – Intezitet pojave bolesti na povrtarskim biljkama određen je brojnim faktorima, među kojima plodored zauzima jedno od najznačajnijih mesta Plodored je jedna od najznačajnijih agrotehničkih mera.. Ovo se posebno odnosi na one bolesti čiji se prozrokovači održavaju u biljnim ostacima i u zemljištu.

U slučaju nepoštovanja plodoreda u zemljištu se nagomilava inokuluum – zarazni potencijal, koji može onemogućiti gajenje određenih (osetljivih) biljaka. Plodored je veoma značajan i kada su u pitanju fakultativni (neobavezni) paraziti. Ova grupa parazita održava se saprofitski u zemljištu. Monokultura doprinosi da ti paraziti održavaju visok nivo agresivnosti i patogenosti. Pri promeni biljne kulture na tom zemljištu ti paraziti ne prepoznaju novu kulturu i prema njoj su slabo agresivni sve dok je ne upoznaju. Sve dok se ne prilagode toj novoj kulturi, a što traje 2-3 godine, fakultativni paraziti ne izazivaju značajniju pojavu bolesti, odnosno veće štete. Zbog toga se povrtarske, kao I druge gajene biljke, obavezno gaje u plodoredu.

Što je plodored višepoljniji tim je bolji. Neki paraziti se održavaju u zemljištu do jedne godine (prouzrokovač plamenjače paprike), drugi 2-3 godine (virus mozaika duvana Verticillium albo-atrum i dr.), izvesni 4-5 godina  (prouzrokovač suve truleži kupusa), a poneki (prouzrokovač kile kupusa) desetak I više godina.

Plodored navodnjavanje 

Kod plodoreda se mora voditi računa kada iste i srodne biljke, odnosno biljke koje napadaju isti patogeni, mogu doći na istu parcelu. Krompir i paradajz su srodne biljke (fam.Solanaceae ), grašak i lucerka (kao i detelina). Mnoge vrste vrste gajenih biljaka imaju zajedničke patogene, pa ih ne treba gajiti na istoj parceli jedne iza drugih, niti jedne pored drugih.

Evo primera jednog desetopoljnog plodoreda :

1.godina: kukuruz,

2.godina: pšenica (postrna setva boranija),

3.godina: paprika ili paradajz,

4.godina: boranija ili rani kupus,

  1. ili 6. : godina crvena detelina sa travama ili neka druga biljka za stočnu ishranu,

7.godina: krastavci ili druge Cucurbitaceae (drugi usev pozni kupus ili spanać),

8.godina: lukovi,

9.godina: korenasto-krtolasto povrće,

10.godina: grašak (druga setva spanać).

Sistem kap-po-kap je najpogodniji i sa gledišta zaštite bilja. Voda se na taj način unosi u potrebnoj (programiranoj) količini i ona dospeva u najužu zonu oko biljke, odnosno korena. Time se relativna vlažnost održava na najmanjem mogućem nivou, a ne vlaže se nadzemni delovi biljaka.

Zalivanjem veštačkom kišom vlaže se nadzemni delovi biljaka, a to može favorizovati pojavu i širenje nekih bolesti. U takvim slučajevima, ako je potrebno obaviti zaštitu, prvo se primene fungicidi pa se onda usev zaliva.

Zalivanje brazdama i plavljenjem može da omogući širenje potogena koji se održavaju u površini zemljišta ili se razvijaju na prizemnom delu stable (prouzrokovač plamenjače paprike). Kada su takvi paraziti prisutni zalivanje se ne obavlja plavljenjem, ili ako se obavlja onda se na početku dotoka vode postavi džačić sa plavim kamenom, preko kojeg voda teče rastvarajući pomalo bakarni sulfat koji će delovati kao fungicid.

Voda iz otvorenih sistema je često nosilac vrlo destruktivnih patogena, kao što je prouzrokovač plamenjače paprike i dr. Zbog toga je za zalivanje najbolje koristiti artersku vodu ili vodu iz bunara, koji treba da budu pokriveni. Ako se pak, voda iz otvorenih sistema koristi obavezna je primena džačića sa plavim kamenom, kako je to napred navedeno Potrebnu količinu vode obezbeđivati povrtarskim biljkama u pravo vreme i na najpogodniji način.

Savetodavac za zaštitu bilja

Dipl.inž. Ružica Đukić

foto pixabay.com

Plodored navodnjavanje