Friday, 18 January, 2019
Najnovije vesti
Home » Voćarstvo » Malina organska nudi rešenje za bolji plasman

Malina organska nudi rešenje za bolji plasman

Malina organska – tokom 2018. godine uzgajivači malina su doživeli velio razačaranje. Cena je bila ispod cene koštanja. Kako se došlo do toga ? Procenjuje se da je 2018. godine malina gajena na 24.000 hektara, gajila se i u ravnoj Vojvodini, okolini Leskovca … tamo gde se nikad nije gajila. Da li je rešenje da svi prave hladnjače ? Država se odrekla svoje uloge i kazala da je tržište svemogući regulator ?! Neki uzgajivači su iskrčili plantaže ove jeseni, da li je to jedini način da se smanji ponuda i podstakne tražnja – verovatno NE. Uzgoj maline na organski način je nova mogućnost za bolji plasman. Ne mogu svi da se odluče na ovaj vid uzgoja, ali to je prilika za one koji neće da odustanu od uloženog truda tokom više godine. Autor  Će Vam približiti ovaj način uzgoja maline.

PROIZVODNJA MALINE  I KUPINE U KONCEPTU ORGANSKE PROIZVODNJE

Malina i kupina su najvažnije jagodaste voćne vrste na području Kolubarskog okruga. Površine pod zasadima maline iznose oko 1800 hektara dok je pod kupinom posađeno oko 1200 hektara. Od sorti maline najznačajnija je sorta Vilamet a od ostalih sorti prateće su Miker i Polka dok su manje površine pod sortama Tjulamin , Glen Empl , Polka , Outm Blis i Heritidž. U sortimentu kupine preovlađuju površine pod sortom Čačanska Bestrna dok su prateće sorte LohNes , TriplKraun i Tornfri.

Proizvođači maline i kupine na ovom području orjentisani su na proizvodnju plodova za dalji plasman kao smrznutih plodova dok je plasman u vidu svežih plodova direktno potrošačima zanemarljiv. Poslednjih godina većina proizvođača proizvodi plodove maline I kupine u sistemu kontrolisane zaštite i đubrenja što je jedan vid međufaze između konvencionalne i organske proizvodnje. Treba istaći da su proizvođači sa ovog područja i pre uvođenja kontrolisane proizvodnje minimalno koristili sredstva za zaštitu u proizvodnji maline i kupine.

Organska proizvodnja maline I kupine predstavlja niz agrotehničkih I pomotehničkih mera koje se izvode u zasadima bez primene hemijskih preparata za zaštitu dok je đubrenje kao neophodna agrotehnička mera prilagođena potrebama biljke maline I kupine i obavlja se organskim đubrivima. Agoekološki i zemljišni uslovi u brdsko-planinskom području okruga odgovaraju za gajenje maline I kupine a mešovita stočarsko-ratarskovoćarska proizvodnja omogućuje proizvođačima dovoljne količine stajskog đubriva kao najvažnijeg đubriva u konceptu organske proizvodnje.

Malina organska  

Prilikom izbora parcele za podizanje zasada maline i kupine u konceptu organske proizvodnje birati ocedita zemljišta, bogata sa organskom materijom na lokaciji koja je provetrena kako bi se smanjila mogućnost gljivičnih oboljenja. U procesu organske proizvodnje izraženiji je rizik u pogledu suzbijanja bolesti i štetočina naročito kada su nepovoljni vremenski uslovi.

Sorte maline

Najveće površine rodnih zasada maline na području Kolubarskog okruga su pod sortom Vilamet. Ova sorta se gaji duži niz godina u ovom području a karakteriše je dobra adaptivnost na klimatske i zemljišne uslove ovog kraja. Najznačajnija je sorta za preradu I zamrzavanje i izvoz takvih plodova u inostranstvo. Mane ove sorte su osetljivost na plamenjaču korena maline (Phytophthora fragariae var. rubi) , u uslovima povećane vlažnosti tokom letnjih meseci i na uvenuće pupoljaka I rodnih grančica (Didymella applanata) , transportabilnost plodova , krupnoća I atraktivnost plodova za prodaju u svežem stanju.

Sorta Miker je prateća sorta i po površinama je na drugom mestu od jednorodnih sorti. Ova sorta je otpornija na plamenjaču korena , cenjena je u smrznutom stanju , kasnija je po vremenu zrenja a poznije i završava vegetaciju što pojedinih godina može prouzorkovati oštećenja od niskih temperatura na izdancima. Od jednorodnih sorti manje površine na području Kolubarskog okruga zauzimaju sorte Tjulamin I GlenEmpl. Ove sorte karakteriše krupan i atraktivan plod , dobre transportabilnosti čija je prevashodna namena potrošnja u svežem stanju. Od perspektivnih konzumnih sorti interesantna je sorta Tjulamedžik i sorta kombinovanih svojstava Fertodi zamatoš.

Od dvorodnih sorti maline trenutno najveće površine na području Stubo Rovni zauzima sorta Polka a kao prateće na manjim površinama se gaje Polana , OutmBlist i  eritidž. Od perspektivnih sorti treba istaći sortu  HimboTop.

Pored gore navedenih jednorodnih i dvorodnih sorti crvene maline kao potencijalno zanimljive na tržištu organskih proizvoda treba navesti i sorte crne , purpurne i žute maline.

Sorte kupine

Najveće površine pod kupinom na području Kolubarskog okruga zauzima sorta Čačanska bestrna. Plodovi se koriste za smrzavanje kao i za druge vidove  prerade.Najrodnija je sorta kupine a prinosi se često kreću i preko 25 t /ha. Veliki potencijal rodnosti, otpornost prema niskim temperaturama uticali su da ova sorta postane vodeća.

Gaji se u špalirskom sistemu sa rastojanjem izmađu redova 3m a u redu između žbunova 1.5m (2250 biljaka po hektaru). Gust sklop kao i ostavljanje većeg broja izdanaka po žbunu ( zbog velike rodnosti a slabijeg kvaliteta plodova kad prerodi potrebno je ostavljati najviše 3 izdanka po žbunu) nije dobar zbog slabije cirkulacije vazduha, osvetljenosti i kretanja mehanizacije. Prerođavanje dovodi do lošijeg kvaliteta plodova, a slabija  provetrenost u zasadu do pojačanog napada gljivičnih oboljenja naročito truleži ploda. Neravnomerno sazrevanje i prelazak iz crne u crvenu boje ploda nakon berbe najveći je nedostatak ove sorte. Redovna agrotehnika, umerena rodnost i pravovremeni momenat berbe utiču na poboljšanje kvaliteta plodova ove sorte.

Prateće sorte kupine su LohNes, TriplKraun i Tornfri. Sorte LohNes I TriplKraun su sorte koje su osim za preradu tražene i na tržištu svežih plodova kupine.

Dipl. ing. Đorđe Sovilj

foto pixabay.com

Malina organska