Monday, 22 January, 2018
Najnovije vesti
Home » Poljoprivreda » Ratarstvo » Ekološki uzgoj pšenice kao izazov na tržištu

Ekološki uzgoj pšenice kao izazov na tržištu

ekološki uzgoj pšenica GMO

Ekološki uzgoj pšenice

Ekološki uzgoj – Pšenica je žitarica koja se uzgaja širom svijeta i najvažnija je zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu. Druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza.  Pšeni?na zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kola?e, tjesteninu, ali i za fermentaciju za izradu alkohola te biogoriva. Ljuska žita odvajana pri izradi brašna zove se mekinja. Pšenica se sije na odre?enom prostoru kao krmno bilje za sto?arstvo, a i slama se može upotrebljavati kao hrana za stoku ili kao konstrukcijski materijal za izradu krovova.

Areal uzgoja pšenice je velik i svrstavamo ju u jednu od osnovnih krušarica. Ujedno je i najpoznatija kultura od svih žitarica. U ekološkoj proizvodnji bitno je obratiti pozornost na izbor odgovaraju?e sorte za odre?eno podru?je ili areal. Razlikujemo jare i ozime pšenice. Kod nas se uglavnom uzgajaju ozime sorte pšenice koje daju i ve?e prinose.

Za sjetvu treba koristiti certificirano sjeme iz ekološkog uzgoja. Ukoliko ga nema na tržištu, potrebno je tražiti odobrenje od kontrolnog tijela za sjetvu sjemena koje imamo. Može se upotrijebiti i vlastito sjeme, tzv. tavanuša. Plodored u pravilu treba biti što širi. Pšenicu je najbolje smjenjivati s okopavinama (kukuruz, suncokret). Kao predkulture odli?ne su djetelinsko-travne smjese, razne leguminoze (soja, grah, sto?ni grašak,, grahorice, lupina, bob), zatim krumpir, repa, povr?e i druge kulture.

Gnojidba eko pšenice

Osnovna gnojiva u ekološkoj poljoprivredi za proizvodnju pšenice su uglavnom organskog porijekla, a tu svrstavamo stajska gnojiva, razne komposte, gnojnicu, gnojovku i dr. Vrijeme primjene stajskog gnoja je u jesen, pri ?emu gnojivo treba površinski razbacati i odmah zaorati. Prva prihrana obavlja se gnojnicom i to na po?etku busanja, a time pove?avamo broj produktivnih vlati po biljci (primijeniti krajem zime ili po?etkom prolje?a).

Druga prihrana slijedi na po?etku vlatanja, tako da dobijemo ve?i broj kvalitetnih zrna po klasu. Koli?ina zrelog stajnjaka po jednom hektaru bi trebala biti 15 – 30 tona. Gnojnica se razrje?uje s vodom 1:1 do 1:1,5 i primjenjuje u koli?ini 20 – 40 m3/ha. Gnojnica se koristi za dvije prihrane.

Ekološki uzgoj pšenice kao izazov na tržištu

Obrada tla

Osnovnu obradu tla, oranje, treba obaviti ukoliko dopuštaju rokovi 2 do 3 tjedna prije sjetve pšenice na dubinu od 15 do 20 cm (na težim tlima potrebno je tlo ispodrivati). Predsjetvena priprema obavlja se tako da 10 dana nakon oranja površinu prije?emo sa drlja?om ili sjetvosprema?em kako bi se uništili korovi koji su krenuli. Drugi prohod obaviti tik prije sjetve sa istim ure?ajima.

Sjetva

Da ponovimo, sjeme treba biti certificirano, iz ekološkog uzgoja. Kod sjetve vlastitog sjemena treba provjeriti da li je sjeme ?isto ili bolesno (Septoria, prašna snijet, hr?a i dr.). Uz to treba provjeriti i klijavost. Vrijeme sjetve ne treba biti prerano radi korova i ne kasno jer ?e prinos biti manji. Koli?ina sjemena po ha trebalo bi iznositi oko 350 kg ili oko 500 – 600 biljaka po m2. Sjetvu treba obaviti pravovremeno kako bi usjev pšenice svojim rastom zaustavio i sprije?io rast korova. Usijavanje se obavlja kada je usjev pšenice u punom busanju (po?etak prolje?a). Od kultura usijavati možemo: crvenu djetelinu, bijelu dijetelinu, djetelinsko-travne smjese i dr. Dakle usijavanjem raznih kultura možemo uz žetvu pšenice dobiti do jeseni iste godine jedan otkos sijena, a time sprije?iti rast korova te obogatiti tlo dušikom i zaustaviti eroziju tla.

Reguliranje korova

Cilj je da usjev bude ?ist. Postoje indirektne mjere (pravilan plodored, guš?a sjetva, primjerena gnojidba, pravovremena sjetva, ?isto sjeme i dr.) i direktne mjere (pravilna obrada tla: 2- 3 puta prije sjetve svakih 10-15 dana sjetvosprema?em ili drlja?om treba prije?i površinu kako bi eliminirali korove koje smo isprovocirali).

Zaštita usjeva

1./ Indirektne mjere:

pravilan plodored

izbor odgovaraju?e sorte (otpornost, prilagodljivost)

optimalan sklop biljaka

pravilna i umjerena gnojidba

pravovremena sjetva

2./ Direktne mjere:

pepelnicu prašiti

ukoliko se pojavi balac (Oulema melanopus) možemo ga vrlo uspješno suzbiti gašenim vapnom, tako da jednostavno zaprašimo mjesta gdje se lema pojavila.

Žetva

Žetvu treba obaviti kada vlaga u zrnu padne ispod 14%, a prinosi mogu biti 4.000 – 5.000 kg/ha.

Autorica Renata Dragovi?

izvor- agroklub.com